Jezici Europske unije

Europska unija se danas sastoji od preko 25 država. U budućnosti EU će pripadati još više zemalja. Sa svakom novom zemljom u EU dolazi i jedan novi jezik. Trenutačno se u EU govori više od 20 različitih jezika. Svi jezici Europske unije su ravnopravni. Ta raznovrsnost jezika je fascinantna. Međutim, može stvarati i probleme. Skeptici smatraju da je puno jezika prepreka za EU. Oni sprјečavaju učinkovitu suradnju. Mnogi stoga smatraju da bi trebao postojati jedan zajednički jezik. Tim jezikom bi se trebale sporazumijevati sve zemlje. No to nije tako jednostavno. Niti jedan jezik ne može biti imenovan jedinim službenim jezikom. Ostale zemlje bi se osjećale oštećenima. Usto ni ne postoji pravi neutralni jezik u Europi. Ni umjetni jezik, poput еsperanta, ne bi funkcionirao. Budući da se kroz jezik odražava i kultura zemlje. Stoga se nijedna zemlja ne želi odreći svog jezika. Zemlje svoj jezik posmatraju kao dio svog identiteta. Politika jezika predstavlja bitnu stavku na programu EU. Čak postoji i povjerenik za višejezičnost. EU ima najviše prevoditelja i tumača na svijetu. Oko 3.500 ljudi radi na ostvarivanju sporazuma. Unatoč tomu, ne mogu se uvijek svi dokumenti prevesti. To bi iziskivalo puno vremena i novaca. Većina dokumenata se prevodi samo na nekoliko jezika. Broj jezika je jedan od najvećih izazova EU. Europa bi se trebala ujediniti a da ne izbugi tu raznolikost identiteta.

Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao!

Srpski je materinski jezik oko 12 milijuna ljudi. Većina živi u Srbiji i u drugim zemljama južne Europe. Srpski spada u južnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s hrvatskim i bosanskim. Gramatika i jezički fond ovih jezika su veoma slični. Zato se Srbi, Hrvati i Bosanci vrlo lako međusobno sporazumijevaju. Srpska azbuka ima 30 slova. Za svako slovo postoji jasan izgovor.

Kod naglaska postoje paralele s klasičnim tonskim jezicima. U kineskom se, na primjer, s visinom tona slogova mijenja i njihovo značenje. U srpskom je slično. Ali ovdje samo visina naglašenog sloga igra ulogu. Jezička struktura s puno fleksija je još jedna od karakteristika srpskog jezika. To znači da se imenice, pridjevi i zamjenice uvijek dekliniraju a glagoli konjugiraju. Koga interesiraju gramatičke strukture, treba obvezno učiti srpski!