Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!