Online tečajevi stranih jezika
previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  51-60  | Free Android app | Free iPhone app

Home  >   50jezika   >   hrvatski   >   grčki   >   Sadržaj


52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

 


52 [πενήντα δύο]

Στο κατάστημα

 

 
Idemo li u robnu kuću?
Πάμε σε ένα πολυκατάστημα;
Páme se éna polykatástima?
Moram obaviti kupnju.
Πρέπει να ψωνίσω.
Prépei na psoníso.
Hoću puno toga kupiti.
Θέλω να ψωνίσω πολλά πράγματα.
Thélo na psoníso pollá prágmata.
 
 
 
 
Gdje su uredski artikli?
Πού είναι τα είδη γραφείου;
Poú eínai ta eídi grafeíou?
Trebam omotnice za pisma i papir za pisma.
Χρειάζομαι φακέλους και χαρτί αλληλογραφίας.
Chreiázomai fakélous kai chartí allilografías.
Trebam kemijske i flomastere.
Χρειάζομαι στυλό και μαρκαδόρους.
Chreiázomai styló kai markadórous.
 
 
 
 
Gdje je namještaj?
Πού είναι τα έπιπλα;
Poú eínai ta épipla?
Trebam ormar i komodu.
Χρειάζομαι μία ντουλάπα και μία σιφονιέρα.
Chreiázomai mía ntoulápa kai mía sifoniéra.
Trebam pisaći stol i police.
Χρειάζομαι ένα γραφείο και μία ραφιέρα.
Chreiázomai éna grafeío kai mía rafiéra.
 
 
 
 
Gdje su igračke?
Πού είναι τα παιχνίδια;
Poú eínai ta paichnídia?
Trebam lutku i medvjedića.
Χρειάζομαι μία κούκλα και ένα αρκουδάκι.
Chreiázomai mía koúkla kai éna arkoudáki.
Trebam nogometnu loptu i šah.
Χρειάζομαι μία μπάλα ποδοσφαίρου και ένα σκάκι.
Chreiázomai mía bála podosfaírou kai éna skáki.
 
 
 
 
Gdje je alat?
Πού είναι τα εργαλεία;
Poú eínai ta ergaleía?
Trebam čekić i kliješta.
Χρειάζομαι ένα σφυρί και μία πένσα.
Chreiázomai éna sfyrí kai mía pénsa.
Trebam bušilicu i odvijač.
Χρειάζομαι ένα τρυπάνι και ένα κατσαβίδι.
Chreiázomai éna trypáni kai éna katsavídi.
 
 
 
 
Gdje jenakit?
Πού είναι τα κοσμήματα;
Poú eínai ta kosmímata?
Trebam lančić i narukvicu.
Χρειάζομαι μία αλυσίδα και ένα βραχιόλι.
Chreiázomai mía alysída kai éna vrachióli.
Trebam prsten i naušnice.
Χρειάζομαι ένα δαχτυλίδι και σκουλαρίκια.
Chreiázomai éna dachtylídi kai skoularíkia.
 
 
 
 
 

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  51-60  | Free Android app | Free iPhone app

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti kvocijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, primjerice, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Također bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Također imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičnim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polutka mozga. To područje kontrolira jezične procese. K tomu žene koriste obje polutke pri obradi jezika. Njihove dvije polutke mozga također bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezične obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti učinkovitije obrađivati jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena ovisi i o hormonima. Drugi pak kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Budući da se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobivaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje diljem svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...

Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao!

Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 milijuna ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tomu je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju.

Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  51-60  | Free Android app | Free iPhone app

 

Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only!
LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here.
© Copyright 2007 - 2015 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved.
Contact
book2 hrvatski - grčki za početnike