55 [pedeset i pet] |
Raditi
|
![]() |
55 [쉰다섯] |
||
일하기
|
| |||||
Što ste po zanimanju?
| |||||
Moj muž je liječnik po zanimanju.
| |||||
Radim pola radnog vremena kao medicinska sestra.
| |||||
Uskoro ćemo dobiti mirovinu.
| |||||
Ali porezi su visoki.
| |||||
I zdravstveno osiguranje je skupo.
| |||||
Što želiš jednom postati?
| |||||
Želim biti inženjer.
| |||||
Želim studirati na sveučilištu.
| |||||
Ja sam pripravnik.
| |||||
Ne zarađujem puno.
| |||||
Odrađujem pripravnički staž u inozemstvu.
| |||||
Ovo je moj šef.
| |||||
Imam drage kolege.
| |||||
U podne uvijek idemo u kantinu.
| |||||
Tražim radno mjesto.
| |||||
Ja sam već godinu dana nezaposlen / -a.
| |||||
U ovoj zemlji ima previše nezaposlenih.
| |||||
Pamćenju je potreban jezikVećina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog tomu leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Znanstvenici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje osobna iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak ovisi o usvajanju materinjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne? |
Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao! Afrikaans je jedan od jedanaest službenih jezika Južne Afrike. Nastao je iz nizozemskog jezika 17. stoljeća. Zato afrikaans spada u zapadnogermanske jezike. Prije je to bio jezik Bura. Naselili su se u Africi u vrijeme kolonijalne politike. Jezik se, naravno, vremenom promijenio. Gramatika je jednostavnija nego gramatika današnjeg nizozemskog jezika. Osim toga afrikaans sadrži puno elemenata preuzetih iz engleskog jezika. Jer su i Englezi imali kolonije u regionu. Afrikaans se, međutim, ne razumije samo u Južnoj Africi. I u zemljama kao na primjer Namibija, Zimbabve i Bocvana govori se afrikaans. Samo u Južnoj Africi je ovaj jezik materinski jezik sedam milijuna ljudi. Puno više ljudi govori afrikaans kao drugi ili treći jezik. Procjenjuje se da ukupno više od 20 milijuna ljudi razumije afrikaans. U mnogim predjelima Afrike se vrlo dobro može snaći s afrikaans. Znači, zaista se isplati učiti ovaj relativno jednostavan jezik! |
Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only! LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here. Imprint - Impressum © Copyright 2007 - 2020 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved. Contact book2 hrvatski - korejski za početnike
|