72 [sedamdeset i dva] |
nešto morati
|
![]() |
72 [هفتادودو] |
||
باید کاری را انجام دادن
|
morati
|
بایستن
bâyestan
|
||
Moram poslati pismo.
|
من باید نامه را بفرستم.
man bâyad nâme râ befrestam.
|
||
Moram platiti hotel.
|
من باید پول هتل را پرداخت کنم.
man bâyad poole hotel râ pardâkht namâyam.
| ||
Moraš rano ustati.
|
تو باید زود از خواب بلند شوی.
to bâyad sobhe zud az khâb boland shavi.
|
||
Moraš puno raditi.
|
تو باید خیلی کار کنی.
to bâyad khyli kâr koni.
|
||
Moraš biti točan / točna.
|
تو باید وقت شناس باشی.
to bâyad vaght shenâs bâshi.
| ||
On mora napuniti rezervoar.
|
او باید بنزین بزند (در باک بنزین بریزد).
oo bâyad benzin bezanad (dar bâk benzin berizad).
|
||
On mora popraviti auto.
|
او باید ماشین را تعمیر کند.
oo bâyad mâshin râ ta-amir konad.
|
||
On mora oprati auto.
|
او باید ماشین را بشوید.
oo bâyad mâshin râ beshu-yad.
| ||
Ona mora kupovati.
|
او (مونث) باید خرید کند.
oo (mo-anas) bâyad kharid konad.
|
||
Ona mora čistiti stan.
|
او (مونث) باید آپارتمان را تمیز کند.
oo (mo-anas) bâyad khâne râ tamiz konad.
|
||
Ona mora prati rublje.
|
او (مونث) باید لباسها را بشوید.
oo bâyad lebâs-hâ râ beshu-yad.
| ||
Moramo odmah ići u školu.
|
ما باید چند لحظه ی دیگر به مدرسه برویم.
mâ bâyad chand lahze-ye digar be madrese beravim.
|
||
Moramo odmah ići na posao.
|
ما باید چند لحظه ی دیگر سر کار برویم.
mâ bâyad chand lahze-ye digar sare kâr beravim.
|
||
Moramo odmah ići k liječniku.
|
ما باید چند لحظه ی دیگر پیش دکتر برویم.
mâ bâyad chand lahze-ye digar pishe doktor beravim.
| ||
Morate čekati autobus.
|
شما باید منتظر اتوبوس باشید.
shomâ bâyad montazere otobus bâshid.
|
||
Morate čekati vlak.
|
شما باید منتظر قطار باشید.
shomâ bâyad montazere ghatâr bâshid.
|
||
Morate čekati taksi.
|
شما باید منتظر تاکسی باشید.
shomâ bâyad montazere tâxi bâshid.
| ||
Zašto postoji toliko različitih jezika?Danas diljem svijeta postoji više od 6.000 različitih jezika. Zato su nam potrebni prevoditelji i tumači. Nekad davno svi su govorili isti jezik. Međutim, to se promijenilo čim su ljudi počeli migrirati. Napustili su svoju domovinu Afriku i rasuli se po svijetu. To prostorno razdvajanje dovelo je i do jezičnog razdvajanja. Budući da svaki narod razvija vlastiti oblik komunikacije. Mnogi različiti jezici razvili su se od zajedničkog protojezika. Međutim čovjek se nikad nije predugo zadržavao na jednom mjestu. Stoga su se jezici sve više odvajali jedni od drugih. Odjednom se više nije mogao raspoznati zajednički korijen. Štoviše, nijedan narod nije živio izolirano tisućama godina. Uvijek je postojao kontakt s ostalim narodima. To je mijenjalo jezike. Uzimali su ili kombinirali elemente iz drugih stranih jezika. Tako razvijanje jezika nikad nije prestalo. Stoga migracije i kontakti s novim ljudima objašnjavaju velik broj jezika. Zašto se jezici toliko razlikuju je drugo pitanje. Svaka evolucija prati određena pravila. Stoga mora postojati razlog zašto su jezici takvi kakvi jesu. Znanstvenicima su ti razlozi već dulje vrijeme zanimljivi. Oni žele znati zašto se jezici različito razvijaju. Kako bi to istražili mora se slijediti povijest jezika. Na taj se način može prepoznati što se kad promijenilo. Još uvijek se ne zna što utječe na razvitak jezika. Kulturalni faktori se čine važnijim od bioloških faktora. To znači da je povijest naroda oblikovala njihove jezike. Jezici nam očigledno govore više nego što mi mislimo... |
Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao! Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 milijuna ljudi je hebrejski materinski jezik. Suvremeni hebrejski je, međutim, umjetno stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Tko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske povijesti. Isprobajte ga! |
Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only! LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here. Imprint - Impressum © Copyright 2007 - 2020 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved. Contact book2 hrvatski - perzijski za početnike
|