62 [šezdeset i dva] |
Postavljati pitanja 1
|
![]() |
62 [شصت و دو] |
||
سؤال کردن 1
|
učiti
|
یاد گرفتن، درس خواندن
yâdgiri
|
||
Uče li učenici puno?
|
دانش آموزان زیاد درس میخوانند؟
dânesh-âmuzân ziâd dars mikhânand?
|
||
Ne, oni uče malo.
|
نه، آنها زیاد درس نمیخوانند.
na, ânhâ ziâd dars nemikhânand.
| ||
pitati
|
سؤال کردن
soâl kardan
|
||
Pitate li često učitelja?
|
شما از معلم زیاد سؤال میکنید؟
shomâ az mo-alem ziâd soâl mikonid?
|
||
Ne, ne pitam ga često.
|
نه، من از او (مرد) زیاد سؤال نمیکنم.
na, man az oo (mard) ziâd soâl nemikonam.
| ||
odgovoriti
|
جواب دادن
javâb dâdan
|
||
Odgovorite, molim Vas.
|
لطفاً جواب دهید.
lotfan javâb dahid.
|
||
Odgovaram.
|
من جواب میدهم.
man javâb midaham.
| ||
raditi
|
کار کردن
kâr kardan
|
||
Radi li on upravo?
|
او (مرد) الآن کار میکند؟
oo (mard) al-ân kâr mikonad?
|
||
Da, on upravo radi.
|
بله، او (مرد) الآن کار میکند.
bale, oo (mard) al-ân kâr mikonad.
| ||
dolaziti
|
آمدن
âmadan
|
||
Dolazite li?
|
شما میآیید؟
shomâ mi-âyid?
|
||
Da, dolazimo odmah.
|
بله، ما الآن میآییم.
bale, mâ al-ân mi-âyim.
| ||
stanovati
|
زندگی (اقامت) کردن
zendegi (eghâmat) kardan
|
||
Stanujete li u Berlinu?
|
شما در برلین زندگی میکنید؟
shomâ dar berlin zendegi mikonid?
|
||
Da, stanujem u Berlinu.
|
بله من در برلین زندگی میکنم.
bale man dar berlin zendegi mikonam.
| ||
Tko želi govoriti, mora pisati!Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude oblikovati rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer tko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Također smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovito oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj tko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inozemstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije! |
Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao! Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom... |
Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only! LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here. Imprint - Impressum © Copyright 2007 - 2020 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved. Contact book2 hrvatski - perzijski za početnike
|