67 [šezdeset i sedam] |
Posvojne zamjenice 2
|
![]() |
67 [예순일곱] |
||
소유격 대명사 2
|
| |||||
naočale
| |||||
On je zaboravio svoje naočale.
| |||||
Ma gdje su mu naočale?
| |||||
sat
| |||||
Njegov sat je pokvaren.
| |||||
Sat visi na zidu.
| |||||
putovnica
| |||||
Izgubio je svoju putovnicu.
| |||||
Gdje je onda njegova putovnica?
| |||||
oni – njihov / njihova / njihovo
| |||||
Djeca ne mogu naći njihove roditelje.
| |||||
Ali evo njihovi roditelji dolaze!
| |||||
Vi – Vaš / Vaša / Vaše
| |||||
Kako je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler?
| |||||
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler?
| |||||
Vi – Vaš / Vaša / Vaše
| |||||
Kako je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt?
| |||||
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt?
| |||||
Genetska mutacija omogućava govorOd svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U povijesti evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to točno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanza je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Budući da genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk! |
Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao! Estonski spada u ugro-finske jezike. Srodan je s finskim i madžarskim. Paralele s madžarskim su, međutim, dosta teško prepoznatljive. Mnogi smatraju da je estonski sličan letonskom ili litvanskom jeziku. To je potpuno pogrešno. Jer ova dva jezika spadaju u sasvim drugu porodicu jezika. Estonski ne poznaje gramatičke rodove. Ne pravi se razlika između ženskog i muškog roda. Zato postoji 14 različitih padeža. Pravopis estonskog nije puno težak. Orijentira se na izgovor. To, međutim, treba obvezno vježbati s materinskim govornikom estonskog jezika. Tko želi učiti estonski, treba disciplinu i malo strpljenja. Estonci ne pridaju kod stranaca veliku pažnju malim greškama… Raduju se svakome tko se interesira za njihov jezik! |
Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only! LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here. Imprint - Impressum © Copyright 2007 - 2020 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved. Contact book2 hrvatski - korejski za početnike
|