Online tečajevi stranih jezika
previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  21-30  | Free Android app | Free iPhone app

Home  >   50jezika   >   hrvatski   >   grčki   >   Sadržaj


25 [dvadeset i pet]

U gradu

 


25 [είκοσι πέντε]

Στην πόλη

 

 
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor.
Θέλω να πάω στον σταθμό του τρένου.
Thélo na páo ston stathmó tou trénou.
Htio / htjela bih na aerodrom.
Θέλω να πάω στο αεροδρόμιο.
Thélo na páo sto aerodrómio.
Htio / htjela bih u centar grada.
Θέλω να πάω στο κέντρο της πόλης.
Thélo na páo sto kéntro tis pólis.
 
 
 
 
Kako da dođem do željezničkog kolodvora?
Πώς θα πάω στον σταθμό του τρένου;
Pós tha páo ston stathmó tou trénou?
Kako da dođem do aerodroma?
Πώς θα πάω στο αεροδρόμιο;
Pós tha páo sto aerodrómio?
Kako da dođem do centra grada?
Πώς θα πάω στο κέντρο της πόλης;
Pós tha páo sto kéntro tis pólis?
 
 
 
 
Trebam taksi.
Χρειάζομαι ένα ταξί.
Chreiázomai éna taxí.
Trebam plan grada.
Χρειάζομαι έναν χάρτη της πόλης.
Chreiázomai énan chárti tis pólis.
Trebam hotel.
Χρειάζομαι ξενοδοχείο.
Chreiázomai xenodocheío.
 
 
 
 
Htio / htjela bih iznajmiti auto.
Θα ήθελα να νοικιάσω ένα αυτοκίνητο.
Tha íthela na noikiáso éna aftokínito.
Ovdje je moja kreditna kartica.
Ορίστε η πιστωτική μου κάρτα.
Oríste i pistotikí mou kárta.
Ovdje je moja vozačka dozvola.
Ορίστε το δίπλωμά μου.
Oríste to díplomá mou.
 
 
 
 
Što ima vidjeti u gradu?
Τι μπορεί να δει κανείς στην πόλη;
Ti boreí na dei kaneís stin póli?
Idite u stari grad.
Πηγαίνετε στην παλιά πόλη.
Pigaínete stin paliá póli.
Napravite kružnu vožnju gradom.
Κάντε μία περιήγηση στην πόλη.
Kánte mía periígisi stin póli.
 
 
 
 
Idite do luke.
Πηγαίνετε στο λιμάνι.
Pigaínete sto limáni.
Napravite kružnu vožnju lukom.
Κάντε μία περιήγηση στο λιμάνι.
Kánte mía periígisi sto limáni.
Koje još znamenitosti postoje?
Ποια άλλα αξιοθέατα υπάρχουν;
Poia álla axiothéata ypárchoun?
 
 
 
 
 

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  21-30  | Free Android app | Free iPhone app

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!

Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao!

Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova.

Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  21-30  | Free Android app | Free iPhone app

 

Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only!
LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here.
© Copyright 2007 - 2015 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved.
Contact
book2 hrvatski - grčki za početnike