Zvučni jezici

Većina govornih jezika u svijetu je zvučna. Kod zvučnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji je zvučna. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi također postoje različiti zvučni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike je također zvučna. Indoeuropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se primjerice, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina zvuka varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se razabiru četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka, konoplja, konj i grditi. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost točnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Europi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u glazbi. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonski jezik. Moraju se točno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada bezmisleni pjesmuljak!