Online tečajevi stranih jezika
previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  31-40  | Free Android app | Free iPhone app

Home  >   50jezika   >   hrvatski   >   čerkeski   >   Sadržaj


32 [trideset i dva]

U restoranu 4

 


32 [щэкIырэ тIурэ]

Рестораным 4

 

 
Jedanput pomfrit s kečapom.
Сэ картошкэ гъэжъагъэ кетчуп игъусэу зы Iахьэ сыфай.
Sje kartoshkje gjezhagje ketchup igusjeu zy Iah'je syfaj.
I dvaput s majonezom.
ЫкIи IахьитIу майонез игъусэу.
YkIi Iah'itIu majonez igusjeu.
I triput prženu kobasicu sa senfom.
ЫкIи Iахьищ сосискэ гъэжъагъэ горчицэ игъусэу.
YkIi Iah'ishh sosiskje gjezhagje gorchicje igusjeu.
 
 
 
 
Kakvo povrće imate?
Сыд фэдэ хэтэрыкIха шъуиIэхэр?
Syd fjedje hjetjerykIha shuiIjehjer?
Imate li graha?
Джэнч шъуиIа?
Dzhjench shuiIa?
Imate li cvjetače?
Къэбэскъэ фыжь жъгъырыбэ шъуиIа?
Kjebjeskje fyzh' zhgyrybje shuiIa?
 
 
 
 
Ja rado jedem kukuruz.
Сэ натрыф сшхынэу сикIас.
Sje natryf sshhynjeu sikIas.
Ja rado jedem krastavce.
Сэ нэшэбэгу сшхынэу сикIас.
Sje njeshjebjegu sshhynjeu sikIas.
Ja rado jedem rajčice.
Сэ помидор сшхынэу сикIас.
Sje pomidor sshhynjeu sikIas.
 
 
 
 
Jedete li i Vi rado poriluk?
Ори бжьын цIынэ пшхынэу уикIаса?
Ori bzh'yn cIynje pshhynjeu uikIasa?
Jedete li Vi rado i kiseli kupus?
Ори къэбэскъэ шIоIу пшхынэу уикIаса?
Ori kjebjeskje shIoIu pshhynjeu uikIasa?
Jedete li Vi rado i leću?
Ори джэнч хъурэе пIуакIэ пшхынэу уикIаса?
Ori dzhjench hurjee pIuakIje pshhynjeu uikIasa?
 
 
 
 
Jedeš li i ti rado mrkvu?
Ори пхъы пшхынэу уикIаса?
Ori phy pshhynjeu uikIasa?
Jedeš li i ti rado brokulu?
Ори къэбэскъэ шхъонтIэ жъгъырыбэ пшхынэу уикIаса?
Ori kjebjeskje shhontIje zhgyrybje pshhynjeu uikIasa?
Jedeš li i ti rado papriku?
Ори щыбжьый пшхынэу уикIаса?
Ori shhybzh'yj pshhynjeu uikIasa?
 
 
 
 
Ja ne volim luk.
Сэ бжьын сикIасэп.
Sje bzh'yn sikIasjep.
Ja ne volim masline.
Сэ оливэ сикIасэп.
Sje olivje sikIasjep.
Ja ne volim gljive.
Сэ хьаIухэр сикIасэп.
Sje h'aIuhjer sikIasjep.
 
 
 
 
 

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  31-40  | Free Android app | Free iPhone app

Tonalni jezici

Većina govornih jezika u svijetu su tonalni jezici. Kod tonalnih jezika najvažnija je visina tona. Ona određuje značenje riječi i slogova. Stoga je ton usko vezan za riječ. Većina govornih jezika u Aziji su tonalni jezici. Na primjer, među njih spadaju kineski, tajlandski i vijetnamski jezik. U Africi također postoje različiti tonalni jezici. Većina starosjedilačkih jezika Amerike su takođe tonalni jezici. Indoeuropski jezici većinom sadrže tonske elemente. To se, primjerice, odnosi na švedski ili srpski jezik. Visina tona varira u pojedinim jezicima. U kineskom jeziku se razabiru četiri različita tona. Stoga slog ma može imati četiri značenja. To su majka, konoplja, konj i psovati. Zanimljivo je da tonski jezici utječu i na naš sluh. To su pokazala istraživanja o apsolutnom sluhu. Apsolutni sluh je sposobnost točnog identificiranja slušanih tonova. Apsolutni sluh je rijetka pojava u Europi i Sjevernoj Americi. Ima ga manje od 1 na 10.000 osoba. Kod izvornih govornika kineskog jezika situacija je drugačija. Ovdje tu sposobnost ima 9 puta više ljudi. Svi smo imali tu posebnu sposobnost kao mala djeca. Ona nam je zapravo potrebna da bismo naučili ispravno govoriti. Nažalost, kasnije ju većina ljudi izgubi. Visina tonova je naravno važna i u glazbi. To posebno vrijedi za kulture u kojima se govori tonalni jezik. Moraju se točno pridržavati melodije. Inače iz lijepe ljubavne pjesme ispada besmislena pjesmica!

 


Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only!
LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here.
Imprint - Impressum  © Copyright 2007 - 2018 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved.
Contact
book2 hrvatski - čerkeski za početnike