Online tečajevi stranih jezika
previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  21-30  | Free Android app | Free iPhone app

Home  >   50jezika   >   hrvatski   >   čerkeski   >   Sadržaj


25 [dvadeset i pet]

U gradu

 


25 [тIокIырэ тфырэ]

Къалэм

 

 
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor.
Сэ вокзалым сыкIо сшIоигъуагъ.
Sje vokzalym sykIo sshIoiguag.
Htio / htjela bih na aerodrom.
Сэ аэрэпортым сыкIо сшIоигъуагъ.
Sje ajerjeportym sykIo sshIoiguag.
Htio / htjela bih u centar grada.
Сэ къэлэ гупчэм сыкIо сшIоигъуагъ.
Sje kjelje gupchjem sykIo sshIoiguag.
 
 
 
 
Kako da dođem do željezničkog kolodvora?
Вокзалым сыдэущтэу сынэсын слъэкIыщта?
Vokzalym sydjeushhtjeu synjesyn sljekIyshhta?
Kako da dođem do aerodroma?
Аэропртым сыдэущтэу сынэсын слъэкIыщта?
Ajeroprtym sydjeushhtjeu synjesyn sljekIyshhta?
Kako da dođem do centra grada?
Къэлэ гупчэм сыдэущтэу сынэсын слъэкIыщта?
Kjelje gupchjem sydjeushhtjeu synjesyn sljekIyshhta?
 
 
 
 
Trebam taksi.
Такси сищыкIагъ.
Taksi sishhykIag.
Trebam plan grada.
Къалэм икартэ сищыкIагъ.
Kaljem ikartje sishhykIag.
Trebam hotel.
Сэ хьакIэщ сыфай.
Sje h'akIjeshh syfaj.
 
 
 
 
Htio / htjela bih iznajmiti auto.
Сэ машинэ (ку) хьафыбгэу сыфай.
Sje mashinje (ku) h'afybgjeu syfaj.
Ovdje je moja kreditna kartica.
Мыр сикредит карт.
Myr sikredit kart.
Ovdje je moja vozačka dozvola.
Мыхэр сиправэх.
Myhjer sipravjeh.
 
 
 
 
Što ima vidjeti u gradu?
Мы къалэм сыд узэплъынэу дэтыр?
My kaljem syd uzjeplynjeu djetyr?
Idite u stari grad.
Къэлэжъым шъукIу.
Kjeljezhym shukIu.
Napravite kružnu vožnju gradom.
Къалэр къызэпэшъуплъыхь.
Kaljer kyzjepjeshuplyh'.
 
 
 
 
Idite do luke.
КъухьэуцупIэм шъукIу.
Kuh'jeucupIjem shukIu.
Napravite kružnu vožnju lukom.
КъухьэуцупIэр къэшъуплъыхь.
Kuh'jeucupIjer kjeshuplyh'.
Koje još znamenitosti postoje?
Сыд нэмыкIэу узэплъмэ хъунэу дэтыр?
Syd njemykIjeu uzjeplmje hunjeu djetyr?
 
 
 
 
 

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  21-30  | Free Android app | Free iPhone app

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!

 


Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only!
LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here.
Imprint - Impressum  © Copyright 2007 - 2018 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved.
Contact
book2 hrvatski - čerkeski za početnike