hrvatski » turski | 81 [osamdeset i jedan] | Prošlost 1

81 [seksen bir] Geçmiş zaman 1

pisati	yazmak
On je napisao pismo.	O (erkek) bir mektup yazdı.
A ona je napisala razglednicu.	O da (kadın) bir kart yazmıştı.
čitati	okumak
On je čitao ilustrirani časopis.	O (erkek) bir dergi okudu.
A ona je čitala knjigu.	O da (kadın) bir kitap okudu.
uzeti	almak
On je uzeo cigaretu.	O (erkek) bir sigara aldı.
Ona je uzela komad čokolade.	O (kadın) bir parça çikolata aldı.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna.	O (erkek) sadık değildi, ama o (kadın) sadıktı.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna.	O (erkek) tembeldi, ama o (kadın) çalışkandı.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata.	O (erkek) fakirdi, ama o (kadın) zengindi.
On nije imao novaca, nego dugove.	Onun (erkek) parası değil, bilakis borçları vardı.
On nije imao sreće, nego peh.	O (erkek) şanslı değil, bilakis talihsizdi.
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh.	O (erkek) başarılı değil, bilakis başarısızdı.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan.	O (erkek) memnun değil, hoşnutsuzdu.
On nije bio sretan, nego nesretan.	O (erkek) mutlu değil, mutsuzdu.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan.	O (erkek) sempatik değil, antipatikti.

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!