hrvatski » norveški - Nynorsk | 56 [pedeset i šest] | Osjećaji

56 [femtiseks] Kjensler

Imati volje	ha lyst
Imamo volje.	Vi har lyst.
Nemamo volje.	Vi har ikkje lyst.
Bojati se.	vere redd
Bojim se.	Eg er redd.
Ne bojim se.	Eg er ikkje redd.
Imati vremena.	ha tid
On ima vremena.	Han har tid.
On nema vremena.	Han har ikkje tid.
Dosađivati se.	keie seg
Ona se dosađuje.	Ho keiar seg.
Ona se ne dosađuje.	Ho keiar seg ikkje.
Biti gladan	vere svolten
Jeste li gladni?	Er de svoltne?
Vi niste gladni?	Er de ikkje svoltne?
Biti žedan	vere tyrst
Oni su žedni.	Dei er tyrste.
Oni nisu žedni.	Dei er ikkje tyrste.

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više tisuća godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Znanstvenici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezične oblike. Američki znanstvenici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebice ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovica jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, primjerice, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoeuropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Budući da u evoluciji nadvlada samo ono što ima prednosti...