hrvatski » latvijski | 81 [osamdeset i jedan] | Prošlost 1

81 [astoņdesmit viens] Pagātne 1

pisati	rakstīt
On je napisao pismo.	Viņš rakstīja vēstuli.
A ona je napisala razglednicu.	Un viņa rakstīja pastkarti.
čitati	lasīt
On je čitao ilustrirani časopis.	Viņš lasīja ilustrētu žurnālu.
A ona je čitala knjigu.	Un viņa lasīja grāmatu.
uzeti	ņemt
On je uzeo cigaretu.	Viņš paņēma cigareti.
Ona je uzela komad čokolade.	Viņa paņēma gabaliņu šokolādes.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna.	Viņš bija neuzticīgs, bet viņa bija uzticīga.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna.	Viņš bija slinks, bet viņa bija čakla.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata.	Viņš bija nabadzīgs, bet viņa bija bagāta.
On nije imao novaca, nego dugove.	Viņam nebija naudas, bet bija parādi.
On nije imao sreće, nego peh.	Viņam nebija laimes, bet bija nelaimes.
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh.	Viņam nebija panākumu, bet bija neveiksmes.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan.	Viņš nebija apmierināts, bet bija neapmierināts.
On nije bio sretan, nego nesretan.	Viņš nebija laimīgs, bet bija nelaimīgs.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan.	Viņš nebija simpātisks, bet bija nesimpātisks.

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!