Online tečajevi stranih jezika
previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  91-100  | Free Android app | Free iPhone app

Home  >   50jezika   >   hrvatski   >   čerkeski   >   Sadržaj


93 [devedeset i tri]

Zavisne rečenice sa li

 


93 [тIокIиплIырэ пшIыкIущырэ]

ГущыIэухыгъэ гуадзэхэр 3

 

 
Ne znam da li on mene voli.
ШIу селъэгъу Iоу сшIэрэп.
ShIu seljegu Iou sshIjerjep.
Ne znam hoće li se on vratiti.
Къыгъэзэжьын Iоу сшIэрэп.
Kygjezjezh'yn Iou sshIjerjep.
Ne znam hoće li me nazvati.
Къысфытеон Iоу сшIэрэп.
Kysfyteon Iou sshIjerjep.
 
 
 
 
Voli li on mene ipak ?
ШIу селъэгъуа шъуIа?
ShIu seljegua shuIa?
Hoće li se on ipak vratiti?
Къыгъэзэжьына шъуIа?
Kygjezjezh'yna shuIa?
Hoće li me on ipak nazvati?
ТелефонкIэ къысфытеона шъуIа?
TelefonkIje kysfyteona shuIa?
 
 
 
 
Pitam se misli li on na mene.
СызэупчIыжьы, къысэгупшыса шъуIа.
SyzjeupchIyzh'y, kysjegupshysa shuIa.
Pitam se ima li on neku drugu.
СызэупчIыжьы, сэщ нэмыкI иI шъуIа.
SyzjeupchIyzh'y, sjeshh njemykI iI shuIa.
Pitam se laže li on.
СызэупчIыжьы, сыкъегъапцIа шъуIа.
SyzjeupchIyzh'y, sykegapcIa shuIa.
 
 
 
 
Misli li on ipak na mene?
Къысэгупшыса шъуIа?
Kysjegupshysa shuIa?
Ima li on ipak neku drugu?
Сэщ нэмыкI иIа шъуIа?
Sjeshh njemykI iIa shuIa?
Govori li on ipak istinu?
Шъыпкъэр къысеIуа шъуIа?
Shypkjer kyseIua shuIa?
 
 
 
 
Nisam sigurna voli li on mene zaista.
Сехъырэхъышэ, шъыпкъэу ыгу сырехьа шъуIа.
Sehyrjehyshje, shypkjeu ygu syreh'a shuIa.
Nisam sigurna hoće li mi on pisati.
Сехъырэхъышэ, къысфэтхэна шъуIа.
Sehyrjehyshje, kysfjethjena shuIa.
Nisam sigurna ho će li me on oženiti.
Сехъырэхъышэ, сищэна шъуIа.
Sehyrjehyshje, sishhjena shuIa.
 
 
 
 
Voli li on mene zaista ?
Шъыпкъэу ыгу сырехьа шъуIа?
Shypkjeu ygu syreh'a shuIa?
Hoće li mi ipak pisati?
Къысфэтхэна шъуIа?
Kysfjethjena shuIa?
Hoće li me ipak oženiti?
Сищэна шъуIа?
Sishhjena shuIa?
 
 
 
 
 

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  91-100  | Free Android app | Free iPhone app

Kako mozak uči gramatiku?

Svoj materinji jezik počinjemo učiti kao bebe. To se dešava potpuno automatski. Mi to ne primjećujemo. Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi. Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla. Svaki dan čuje nove stvari. Stalno dobija nova impulse. Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno. Mora se ponašati ekonomično. Zato se orijentira na pravilnosti. Mozak pamti ono što često čuje. On registrira koliko često se neka stvar ponavlja. Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo. Djeca znaju da li je neka rečenica točna ili netočna. Međutim, ne znaju zašto je to tako. Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio. Odrasli drugačije uče jezike. Oni već poznaju strukturu svog materinjeg jezika. One je temelj za nova gramatička pravila. Odraslima je za učenje potrebna nastava. Mozak ima utvrđen sustav prilikom učenja gramatike. To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima. Oni se pohranjuju u različitа područja mozga. Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga. Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih. Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa. Još nije istraženo na koji točno način mozak uči gramatiku. No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...

 


Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only!
LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here.
Imprint - Impressum  © Copyright 2007 - 2018 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved.
Contact
book2 hrvatski - čerkeski za početnike