|
Sadržaj
61 [šezdeset i jedan] |
Redni brojevi
|
|
61 [тIокIищрэ зырэ] |
||
ЗэрэзэкIэлъыкIорэ номерхэр
|
|
Prvi mjesec je siječanj.
|
Апэрэ мазэр – щылэ.
Apjerje mazjer – shhylje.
|
||
|
Drugi mjesec je veljača.
|
ЯтIонэрэ мазэр – мэзай.
JatIonjerje mazjer – mjezaj.
|
||
|
Treći mjesec je ožujak.
|
Ящэнэрэ мазэр – гъэтхапэ.
Jashhjenjerje mazjer – gjethapje.
| ||
|
Četvrti mjesec je travanj.
|
ЯплIэнрэ мазэр – мэлылъфэгъу.
JaplIjenrje mazjer – mjelylfjegu.
|
||
|
Peti mjesec je svibanj.
|
Ятфэнэрэ мазэр – жъоныгъуакI.
Jatfjenjerje mazjer – zhonyguakI.
|
||
|
Šesti mjesec je lipanj.
|
Яхэнэрэ мазэр – мэкъуогъу.
Jahjenjerje mazjer – mjekuogu.
| ||
|
Šest mjeseci je pola godine.
|
Мэзихыр – илъэсым ызыныкъу.
Mjezihyr – iljesym yzynyku.
|
||
|
Siječanj, veljača, ožujak,
|
Щылэ, мэзай, гъэтхапэ,
Shhylje, mjezaj, gjethapje,
|
||
|
travanj, svibanj i lipanj.
|
мэлылъфэгъу, жъоныгъуакI ыкIи мэкъуогъу.
mjelylfjegu, zhonyguakI ykIi mjekuogu.
| ||
|
Sedmi mjesec je srpanj.
|
Яблэнэрэ мазэр – бэдзэогъу.
Jabljenjerje mazjer – bjedzjeogu.
|
||
|
Osmi mjesec je kolovoz.
|
Яенэрэ мазэр – шышъхьаIу.
Jaenjerje mazjer – shyshh'aIu.
|
||
|
Deveti mjesec je rujan.
|
Ябгъонэрэ мазэр – Iоныгъо.
Jabgonjerje mazjer – Ionygo.
| ||
|
Deseti mjesec je listopad.
|
ЯпшIэнэрэ мазэр – чъэпыогъу.
JapshIjenjerje mazjer – chjepyogu.
|
||
|
Jedanaesti mjesec je studeni.
|
ЯпшIыкIузэнэрэ мазэр – шэкIогъу.
JapshIykIuzjenjerje mazjer – shjekIogu.
|
||
|
Dvanaesti mjesec je prosinac.
|
ЯпшIыкIутIонэрэ мазэр – тыгъэгъазэ.
JapshIykIutIonjerje mazjer – tygjegazje.
| ||
|
Dvanaest mjeseci je jedna godina.
|
Мэзэ пшIыкIутIур – илъэс.
Mjezje pshIykIutIur – iljes.
|
||
|
Srpanj, kolovoz, rujan,
|
Бэдзэогъу, шышъхьаIу, Iоныгъо,
Bjedzjeogu, shyshh'aIu, Ionygo,
|
||
|
listopad, studeni i prosinac.
|
чъэпыогъу, шэкIогъу ыкIи тыгъэгъазэ.
chjepyogu, shjekIogu ykIi tygjegazje.
| ||
Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezikNaš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik... |
Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only! LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here. Imprint - Impressum © Copyright 2007 - 2018 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved. Contact book2 hrvatski - čerkeski za početnike
|