bosanski » rumunski | 7 [sedam] | Brojevi

7 [şapte] Numere

Ja brojim:	Eu număr:
jedan, dva, tri	unu, doi, trei
Ja brojim do tri.	Eu număr până la trei.
Ja brojim dalje:	Eu număr mai departe:
četiri, pet, šest,	patru, cinci, şase,
sedam, osam, devet	şapte, opt, nouă
Ja brojim.	Eu număr.
Ti brojiš.	Tu numeri.
On broji.	El numără.
Jedan. Prvi.	Unu. Primul.
Dva. Drugi.	Doi. Al doilea.
Tri. Treći.	Trei. Al treilea.
Četiri. Četvrti.	Patru. Al Patrulea.
Pet. Peti.	Cinci. Al cincilea.
Šest. Šesti.	Şase. Al şaselea.
Sedam. Sedmi.	Şapte. Al şaptelea.
Osam. Osmi.	Opt. Al optulea.
Devet. Deveti.	Nouă. Al nouălea.

Vještački jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici takođe žele ostvariti taj cilj. Na primjer, vještački jezici. Vještački jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod vještačkih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog vještačkog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji vještački jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih vještačkih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovno organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!