bosanski » gruzijski | 80 [osamdeset] | Pridjevi 3

80 [ოთხმოცი] ზედსართავი 3

80 [otkhmotsi] zedsartavi 3

Ona ima psa.	მას ძაღლი ჰყავს.; mas dzaghli hqavs.
Pas je velik.	ძაღლი დიდია.; dzaghli didia.
Ona ima velikog psa.	მას დიდი ძაღლი ჰყავს.; mas didi dzaghli hqavs.
Ona ima kuću.	მას სახლი აქვს.; mas sakhli akvs.
Kuća je mala.	სახლი პატარაა.; sakhli p'at'araa.
Ona ima malu kuću.	მას პატარა სახლი აქვს.; mas p'at'ara sakhli akvs.
On stanuje u hotelu.	ის სასტუმროში ცხოვრობს.; is sast'umroshi tskhovrobs.
Hotel je jeftin.	სასტუმრო იაფია.; sast'umro iapia.
On stanuje u jeftinom hotelu.	ის იაფ სასტუმროში ცხოვრობს.; is iap sast'umroshi tskhovrobs.
On ima auto.	მას მანქანა ჰყავს.; mas mankana hqavs.
Auto je skupo.	მანქანა ძვირია.; mankana dzviria.
On ima skupo auto.	მას ძვირიანი მანქანა ჰყავს.; mas dzviriani mankana hqavs.
On čita roman.	ის რომანს კითხულობს.; is romans k'itkhulobs.
Roman je dosadan.	რომანი მოსაწყენია.; romani mosats'qenia.
On čita dosadan roman.	ის მოსაწყენ რომანს კითხულობს.; is mosats'qen romans k'itkhulobs.
Ona gleda film.	ის ფილმს უყურებს.; is pilms uqurebs.
Film je uzbudljiv.	ფილმი საინტერესოა.; pilmi saint'eresoa.
Ona gleda uzbudljiv film.	ის საინტერესო ფილმს უყურებს.; is saint'ereso pilms uqurebs.

Strane jezike je bolje učiti u inostranstvu!

Odrasli jezike više ne uče tako lako kao djeca. Njihov mozak je potpuno razvijen. Stoga više ne može tako lako uspostavljati nove mreže. No svejedno odrasli mogu jako dobro naučiti jezik! Stoga treba otići u zemlju u kojoj se taj jezik govori. Strani jezik se posebno učinkovito uči u inostranstvu. To zna svako tko je već bio na jezičkom putovanju. U prirodnom se okruženju strani jezik uči puno brže. Novo istraživanje je nedavno došlo do zanimljivog rezultata. Ono pokazuje da se strani jezik u inostranstvu takođe uči drugačije! Mozak može strani jezik obrađivati kao maternji. Istraživači su dugo vjerovali da postoje različiti procesi učenja. Sada je eksperiment to i dokazao. Grupa ispitanika morala je naučiti izmišljeni jezik. Jedan dio ispitanika pohađao je nastavu. Drugi dio ispitanika učio je jezik u simuliranoj situaciji u inostranstvu. Ti ispitanici su se morali orijentirati u stranom okruženju. Svi ljudi s kojima su stupali u kontakt govorili su novi jezik. Ispitanici te grupe, dakle, nisu pripadali standardnim učenicima jezika. Pripadali su stranoj zajednici govornika. Tako su bili prisiljeni da se koriste novim jezikom. Nakon nekog vremena ispitanike se testiralo. Obje grupe su odmah pokazale dobro znanje novog jezika. Njihov mozak je obradio strani jezik, ali na različit način! Oni koji su jezik učili u “inostranstvu” pokazali su upadljivu aktivnost mozga. Njihov mozak je obrađivao stranu gramatiku kao gramatiku maternjeg jezika. Identificirani su isti mehanizmi kao i kod izvornih govornika. Jezičko putovanje je najljepši i najučinkovitiji oblik učenja!