Code-switching

Sve više ljudi odrasta dvojezično. Oni mogu govoriti više od samo jednog jezika. Mnogo tih ljudi često mijenjaju jezike. U zavisnosti od situacije odlučuju koji će jezik koristiti. Na poslu, na primjer, govore drukčiji jezik nego kod kuće. Tako se prilagođavaju svojoj okolini. Međutim, postoji mogućnost spontano mijenjati jezike. Taj fenomen se naziva code-switching. Kod code-switchinga jezik se izmjenjuje usred goverenja. Ima mnogo razloga zašto ljudi mijenjaju jezike. Često ne pronađu odgovarajuću riječ u jednom jeziku. Izražavaju se bolje na drugom jeziku. Takođe može biti da se govornici bolje osjećaju s jednim jezikom. Taj jezik zatim biraju za privatne i lične stvari. Ponekad u jeziku ne postoji određena riječ. U tom slučaju govornici moraju promijeniti jezik. Ili pak mijenjaju jezik kako ih se ne bi razumjelo. Tako code-switching funkcionira poput tajnog jezika. Prije se miješanje jezika kritiziralo. Smatralo se da govornik ne može ispravno govoriti nijedan jezik. Danas se to drugačije promatra. Code-switching je prepoznat kao posebna jezička sposobnost. Može biti zanimljivo promatrati ljude koji koriste code-switching. Jer često govornici ne mijenjaju samo jezik. Takođe se mijenjaju ostali komunikativni elementi. Mnogi na drugom jeziku govore brže, glasnije ili naglašenije. Ili pak odjednom koriste više gestikulacija i mimike. Stoga je code-switching uvijek i blagi culture-switching...

Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao!

Finski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u ugro-finske jezike. U uskom je srodstvu s estonskim, dok je s mađarskim u dalekom srodstvu. Kao uralski jezik puno se razlikuje od indogermanskih jezika. Primjer za to je aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju slogovima koji se dodaju na osnovni oblik. Tako nastaju duge riječi koje su tako tipične za finski jezik. Još jedno obilježje finskog jezika su mnogi vokali.

U finskoj gramatici postoji 15 različitih padeža. Kod naglaska je važno da se razlikuje između dugih i kratkih vokala. Pisani i govorni finski značajno se međusobno razlikuju. U drugim evropskim jezicima ovaj fenomen je manje izražen. Sve to čini finski ne baš jednostavnim jezikom… Svih pravila se, međutim, dosljedno pridržava. A ono što je lijepo u finskom je da je to apsolutno logičan jezik!