Learn Languages Online!
previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  61-70  | Free Android app | Free iPhone app

Home  >   50languages.com   >   bosanski   >   urdu   >   Sadržaj


70 [sedamdeset]

nešto željeti

 


‫70 [ستّر]‬

‫کچھ پسند کرنا‬

 

 
Želite li pušiti?
‫کیا آپ سگریٹ پینا چاہتے ہیں ؟‬
kya aap cigrette piinaa chahtay hain?
Želite li plesati?
‫کیا آپ ناچنا چاہتے ہیں ؟‬
kya aap naachna chahtay hain?
Želite li šetati?
‫کیا آپ چہل قدمی کرنا چاہتے ہیں ؟‬
kya aap chehal qadmi karna chahtay hain?
 
 
 
 
Ja želim pušiti.
‫میں سگریٹ پینا چاہتا ہوں -‬
mein cigrette piinaa chahta hon -
Želiš li cigaretu?
‫کیا آپ ایک سگریٹ چاہتے ہیں ؟‬
kya aap aik cigrette chahtay hain?
On želi vatre.
‫وہ ماچس چاہتا ہے -‬
woh maachis chahta hai -
 
 
 
 
Ja želim nešto piti.
‫میں کچھ پینا چاہتا ہوں -‬
mein kuch piinaa chahta hon -
Ja želim nešto jesti.
‫میں کچھ کھانا چاہتا ہوں -‬
mein kuch khana chahta hon -
Ja se želim malo odmoriti.
‫میں کچھ آرام کرنا چاہتا ہوں -‬
mein kuch aaraam karna chahta hon -
 
 
 
 
Ja Vas želim nešto pitati.
‫میں آپ سے کچھ پوچھنا چاہتا ہوں -‬
mein aap se kuch poochna chahta hon -
Ja Vas želim za nešto zamoliti.
‫میں آپ سے کچھ درخواست کرنا چاہتا ہوں -‬
mein aap se kuch darkhwast karna chahta hon -
Ja Vas želim na nešto pozvati.
‫میں آپ کو کچھ کرنے کے لئے دعوت دینا چاہتا ہوں -‬
mein aap ko kuch karne keliye dawat dena chahta hon -
 
 
 
 
Šta želite molim?
‫آپ کو کیا چاہئیے ؟‬
aap ko kya chahiye?
Želite li kafu?
‫کیا آپ کافی چاہتے ہیں ؟‬
kya aap kaafi chahtay hain?
Ili radije želite čaj?
‫یا چائے پسند کریں گے ؟‬
ya chaye pasand karen ge?
 
 
 
 
Mi se želimo voziti kući.
‫ہم گھر جانا چاہتے ہیں -‬
hum ghar jana chahtay hain -
Želite li vi taksi?
‫کیا تم لوگوں کو ایک ٹیکسی چاہئیے ؟‬
kya tum logon ko aik taxy chahiye?
Oni žele telefonirati.
‫آپ ٹیلیفون کرنا چاہتے ہیں -‬
aap telephone karna chahtay hain -
 
 
 
 
 

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  61-70  | Free Android app | Free iPhone app

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Jer različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanja. Neuronaučnici su ispitivali različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičkih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezičke žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezičke poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji tačno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.

Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao!

Gruzijski govori oko 4 miliona ljudi. Gruzijski jezik spada u južnokavkaske jezike. Piše se vlastitim sistemom znakova, gruzijskom abecedom. To pismo ima 33 slova. Imaju isti redoslijed kao u grčkoj abecedi. Gruzijsko pismo je nastalo vjerovatno iz aramejskog. Za gruzijski su tipični mnogi konsonanti koji mogu slijediti jedan za drugim. Zato stranci imaju problema kod izgovora nekih gruzijskih riječi.

Ni gramatika nije baš jednostavna. Ona sadrži mnogo elemenata kojih nema ni u jednom drugom jeziku. Gruzijski jezički fond govori puno o historiji Kavkaza. Sadrži puno riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Kao što su na primjer grčki, perzijski, arapski, ruski i turski. Posebnost gruzijskog jezika je ipak njegova duga tradicija… Gruzijski spada u najstarije žive jezike jedne kulture na zemlji!

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  61-70  | Free Android app | Free iPhone app

 


Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only!
LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here.
Imprint - Impressum  © Copyright 2007 - 2018 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved.
Contact
book2 bosanski - urdu za početnike