bosanski » turski | 81 [osamdeset i jedan] | Prošlost 1

81 [seksen bir] Geçmiş zaman 1

pisati	yazmak
On je napisao pismo.	O (erkek) bir mektup yazdı.
A ona je napisala razglednicu.	O da (kadın) bir kart yazmıştı.
čitati	okumak
On je čitao ilustrovani časopis.	O (erkek) bir dergi okudu.
A ona je čitala knjigu.	O da (kadın) bir kitap okudu.
uzeti	almak
On je uzeo cigaretu.	O (erkek) bir sigara aldı.
Ona je uzela komad čokolade.	O (kadın) bir parça çikolata aldı.
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna.	O (erkek) sadık değildi, ama o (kadın) sadıktı.
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna.	O (erkek) tembeldi, ama o (kadın) çalışkandı.
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata.	O (erkek) fakirdi, ama o (kadın) zengindi.
On nije imao novca, već dugove.	Onun (erkek) parası değil, bilakis borçları vardı.
On nije imao sreće, već peh.	O (erkek) şanslı değil, bilakis talihsizdi.
On nije imao uspjeh, već neuspjeh.	O (erkek) başarılı değil, bilakis başarısızdı.
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan.	O (erkek) memnun değil, hoşnutsuzdu.
On nije bio sretan, već nesretan.	O (erkek) mutlu değil, mutsuzdu.
On nije bio simpatičan, već antipatičan.	O (erkek) sempatik değil, antipatikti.

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!