bosanski » češki | 81 [osamdeset i jedan] | Prošlost 1

81 [osmdesát jedna] Minulý čas 1

pisati	psát
On je napisao pismo.	Psal dopis.
A ona je napisala razglednicu.	A ona psala pohled.
čitati	číst
On je čitao ilustrovani časopis.	Četl časopis.
A ona je čitala knjigu.	A ona četla knihu.
uzeti	vzít / vzít si
On je uzeo cigaretu.	Vzal si cigaretu.
Ona je uzela komad čokolade.	Vzala si kousek čokolády.
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna.	Byl nevěrný, ale ona byla věrná.
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna.	Byl líný, ale ona byla pilná.
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata.	Byl chudý, ale ona byla bohatá.
On nije imao novca, već dugove.	Neměl žádné peníze, jen dluhy.
On nije imao sreće, već peh.	Neměl štěstí, jen smůlu.
On nije imao uspjeh, već neuspjeh.	Neměl žádný úspěch, jen neúspěch.
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan.	Nebyl spokojený, nýbrž nespokojený.
On nije bio sretan, već nesretan.	Nebyl šťastný, nýbrž nešťastný.
On nije bio simpatičan, već antipatičan.	Nebyl sympatický, nýbrž nesympatický.

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!