96 [devedeset i šest] |
Veznici 3
|
![]() |
96 [deväťesiatšesť] |
||
Spojky 3
|
| |||||
Ja ustajem čim budilnik zazvoni.
| |||||
Ja postajem umoran čim trebam učiti.
| |||||
Ja prestajem raditi čim napunim 60.
| |||||
Kada ćete nazvati?
| |||||
Čim budem imao / imala trenutak slobodnog vremena.
| |||||
On će zvati čim bude imao nešto vremena.
| |||||
Koliko dugo ćete raditi?
| |||||
Radit ću dok budem mogao / mogla.
| |||||
Ja ću raditi dok budem zdrav / zdrava.
| |||||
On leži u krevetu umjesto da radi.
| |||||
Ona čita novine umjesto da kuha.
| |||||
On sjedi u gostionici umjesto da ide kući.
| |||||
Koliko ja znam, on stanuje ovdje.
| |||||
Koliko ja znam, njegova žena je bolesna.
| |||||
Koliko ja znam, on je nezaposlen.
| |||||
Ja sam prespavao, inače bih bio tačan.
| |||||
Ja sam propustio autobus, inače bih bio tačan.
| |||||
Ja nisam našao put, inače bih bio tačan.
| |||||
Jezik i matematikaRazmišljanje i jezik idu jedno s drugim. Uzajamno utječu jedno na drugo. Jezičke strukture oblikuju strukturu našeg mišljenja. U pojedinim jezicima, na primjer, ne postoje riječi za brojeve. Govornici ne razumiju koncept brojeva. Matematika i jezici takođe nekako idu jedno s drugim. Gramatičke i matematičke strukture često sliče jedna drugoj. Neki istraživači smatraju da se također slično obrađuju. Smatraju da je centar za govor zadužen i za matematiku. Mogao bi pomoći mozgu da računa. Međutim, nova istraživanja dolaze do drugog zaključka. Ona pokazuju da naš mozak obrađuje matematiku bez jezika. Istraživači su ispitivali tri čovjeka. Mozak tih ispitanika je bio ozlijeđen. I centar za govor je bio oštećen. Muškarci su kod pričanja imali velikih poteškoća. Više nisu mogli oblikovati jednostavne rečenice. Riječi takođe nisu razumjeli. Nakon jezičkog testa muškarci su morali riješiti matematičke zadatke. Neki od tih zadataka su bili veoma složeni. Uprkos tome, ispitanici su ih mogli riješiti! Rezultat ovog istraživanja je veoma zanimljiv. On pokazuje da matematika nije kodirana riječima. Moguće je da matematika i jezik imaju istu osnovu. Oboje obrađuje isti centar. Matematika se pritom ne mora prvo prevesti na jezik. Možda se jezik i matematika zajedno razvijaju... Kad je razvoj mozga završen, oni onda egzistiraju odvojeno! |
Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao! Slovački spada u zapadnoslavenske jezike. To je maternji jezik za više od 5 miliona ljudi. U uskom je srodstvu sa susjednim češkim. Razlog tome je zajednička prošlost u bivšoj Čehoslovačkoj. Leksički fond obaju jezika je većinom identičan. Razlike se odnose prije svega na glasovni sistem. Slovački je nastao u 10. vijeku u vidu više dijalekata. Međutim, dugo vremena je bio pod utjecajem susjednih jezika. Zato je današnji književni slovački dobio svoj oblik tek u 19. vijeku. Tako su se mogli pojednostaviti neki elementi u poređenju sa češkim. Ali mnogi različiti dijalekti su se održali do danas. U slovačkom jeziku se koristi latinično pismo. To je jezik koji drugi slavenski govornici najlakše razumiju... Moglo bi se reći da je slovački neka vrsta međujezika u slavenskom prostoru. Dobar razlog da se pozabavite ovim lijepim jezikom. |
Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only! LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here. Imprint - Impressum © Copyright 2007 - 2020 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved. Contact book2 bosanski - slovački za početnike
|