bosanski » slovački | 81 [osamdeset i jedan] | Prošlost 1

81 [osemdesiatjeden] Minulý čas 1

pisati	písať
On je napisao pismo.	Písal list.
A ona je napisala razglednicu.	A ona písala pohľadnicu.
čitati	čítať
On je čitao ilustrovani časopis.	Ćítal časopis.
A ona je čitala knjigu.	A ona čítala knihu.
uzeti	vziať, zobrať
On je uzeo cigaretu.	Vzal si cigaretu.
Ona je uzela komad čokolade.	Vzala si kúsok čokolády.
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna.	On bol neverný, ale ona bola verná.
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna.	On bol lenivý, ale ona bola usilovná.
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata.	On bol chudobný, ale ona bola bohatá.
On nije imao novca, već dugove.	Nemal peniaze, ale dlhy.
On nije imao sreće, već peh.	Nemal šťastie, ale smolu.
On nije imao uspjeh, već neuspjeh.	Nemal úspech, ale neúspech.
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan.	Nebol spokojný, ale nespokojný.
On nije bio sretan, već nesretan.	Nebol šťastný, ale nešťastný.
On nije bio simpatičan, već antipatičan.	Nebol sympatický, ale nesympatický.

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!