60 [šezdeset] |
U banci
|
![]() |
60 [šesťdesiat] |
||
V banke
|
| |||||
Ja želim otvoriti račun.
| |||||
Tu je moj pasoš.
| |||||
A ovdje je moja adresa.
| |||||
Ja želim uplatiti novac na moj račun.
| |||||
Ja želim podignuti novac sa svog računa.
| |||||
Ja želim uzeti izvode sa računa.
| |||||
Ja želim unovčiti putnički ček.
| |||||
Koliki su troškovi?
| |||||
Gdje moram potpisati?
| |||||
Ja očekujem doznaku iz Njemačke.
| |||||
Tu je moj broj računa.
| |||||
Da li je novac stigao?
| |||||
Ja želim promijeniti taj novac.
| |||||
Ja trebam američke dolare.
| |||||
Molim Vas dajte mi sitne novčanice.
| |||||
Ima li ovdje bankomat?
| |||||
Koliko novca se može podići?
| |||||
Koje kreditne kartice se mogu koristiti?
| |||||
Postoji li univerzalna gramatika?Dok učimo jezik, učimo i njegovu gramatiku. Kod djece koja uče maternji jezik to se dešava automatski. Oni ne primjećuju da je njihov mozak naučio mnogo različitih pravila. No ipak od početka ispravno nauče svoj maternji jezik. Pošto postoji mnogo jezika, postoji i mnogo gramatika. Međutim, postoji li i univerzalna gramatika? Nauka se već dugo bavi tim pitanjem. Nova istraživanja bi mogla imati odgovor na njega. Istraživači mozga su došli do zanimljivog otkrića. Dali su ispitanicima da uče gramatička pravila. Ti ispitanici su bili učenici jezika. Učili su japanski i italijanski jezik. Polovica gramatičkih pravila bila je izmišljena. Međutim, ispitanici to nisu znali. Učenicima su nakon učenja prezentirane rečenice. Ispitanici su morali procijeniti da li su rečenice bile ispravne. Dok su rješavali zadatke, mozak im je bio podvrgnut analizi. To znači da su istraživači mjerili moždanu aktivnost. Tako su mogli ispitati kako je mozak reagirao na rečenice. I čini se da naš mozak prepoznaje gramatiku! Pri obradi jezika aktivna su određena područja mozga. Tu spada i Brocino područje. Nalazi se u lijevom velikom mozgu. Ono je bilo jako aktivno prilikom obrade stvarnih gramatička pravila. Aktivnost je znatno opala pri obradi izmišljenih pravila. Stoga može biti da svi gramatički sistemi imaju istu osnovu. Svi oni bi pratili iste principe. I ti principi bi nam bili urođeni... |
Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao! Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Ko želi da uči ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari! |
Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only! LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here. Imprint - Impressum © Copyright 2007 - 2020 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved. Contact book2 bosanski - slovački za početnike
|