33 [trideset i tri] |
Na željezničkoj stanici
|
![]() |
33 [tridsaťtri] |
||
Na železničnej stanici
|
| |||||
Kada polazi sljedeći voz za Berlin?
| |||||
Kada polazi sljedeći voz za Pariz?
| |||||
Kada polazi sljedeći voz za London?
| |||||
U koliko sati polazi voz za Varšavu?
| |||||
U koliko sati polazi voz za Štokholm?
| |||||
U koliko sati polazi voz za Budimpeštu?
| |||||
Htio / htjela bih voznu kartu za Madrid.
| |||||
Htio / htjela bih voznu kartu za Prag.
| |||||
Htio / htjela bih voznu kartu za Bern.
| |||||
Kada stiže voz u Beč?
| |||||
Kada stiže voz u Moskvu?
| |||||
Kada stiže voz u Amsterdam?
| |||||
Moram li presijedati?
| |||||
S kojeg kolosijeka kreće voz?
| |||||
Ima li kola za spavanje u vozu?
| |||||
Htio / htjela bih samo vožnju u jednom pravcu do Brisela.
| |||||
Htio / htjela bih povratnu kartu do Kopenhagena.
| |||||
Koliko košta mjesto u kolima za spavanje?
| |||||
Jezička promjenaSvijet u kojem živimo svakodnevno se mijenja. Stoga ni naš jezik ne može stagnirati. On se zajedno s nama dalje razvija te je stoga dinamičan. Ta promjena može pogoditi sva područja jezika. Drugim riječima, ona se može primijeniti na različite aspekte. Fonološka promjena pogađa zvučni sistem jezika. Kod semantičke promjene mijenja se značenje riječi. Leksička promjena uključuje i promjene vokabulara. Gramatička promjena mijenja gramatičku strukturu. Razlozi jezične promjene su različiti. Često postoje ekonomski razlozi. Govornici ili pisci žele uštedjeti na vremenu ili naporu. Stoga pojednostavljuju svoj jezik. Inovacije takođe potiču jezičku promjenu. To je, na primjer, slučaj kod izuma novih stvari. Tim stvarima su potrebni nazivi, što vodi do nastanka novih riječi. Jezička je promjena većinom neplanirana. To je prirodan proces i često se dešava automatski. Doduše, govornici mogu sasvim svjesno mijenjati svoj jezik. To čine kada žele postići određeni učinak. Utjecaj stranih jezika također potiče jezičke promjene. To je posebno uočljivo u vrijeme globalizacije. Engleski jezik prije svega utječe na ostale jezike. Danas se u gotovo svakom jeziku mogu naći engleske riječi. One se nazivaju anglicizmima. Promjena jezika se oduvijek kritizirala ili je se pribojavalo. Istovremeno je ona pozitivan znak. Zato jer dokazuje da naš jezik živi – isto kao i mi! |
Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao! Perzijski jezik spada u iranske jezike. Prvenstveno se govori u Iranu, Afganistanu i u Tadžikistanu. Ali i u drugim zemljama je to važan jezik. Tu se ubrajaju Uzbekistan, Turkmenistan, Bahrein, Irak i Indija. Za oko 70 miliona ljudi perzijski je maternji jezik. Njima se pridružuje još 50 miliona ljudi koji vladaju perzijskim kao drugim jezikom. U zavisnosti od regije koriste se različiti dijalekti. U Iranu teheranski dijalekt se smatra razgovornim standardnim jezikom. Pored toga se mora još naučiti i službeni perzijski kao književni jezik. Perzijski sistem znakova je varijanta arapske abecede. Persijski ne poznaje gramatički član. Takođe nema ni gramatičkog roda. Prije je perzijski bio najvažnija lingua franca orijenta. Ko uči perzijski, vrlo brzo otkriva fascinantnu kulturu. A perzijska kultura spada u najznačajnije na svijetu... |
Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only! LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here. Imprint - Impressum © Copyright 2007 - 2020 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved. Contact book2 bosanski - slovački za početnike
|