93 [devedeset i tri] |
Zavisne rečenice sa da li
|
![]() |
93 [noventa e três] |
||
Orações subordinadas com se
|
| |||||
Ne znam da li me on voli.
| |||||
Ne znam da li će se on vratiti.
| |||||
Ne znam da li će me nazvati.
| |||||
Da li on mene ipak voli?
| |||||
Da li će se on ipak vratiti?
| |||||
Da li će me on ipak nazvati?
| |||||
Pitam se da li on misli na mene.
| |||||
Pitam se da li on ima drugu.
| |||||
Pitam se da li on laže.
| |||||
Misli li on ipak na mene?
| |||||
Ima li on ipak neku drugu?
| |||||
Kaže li on ipak istinu?
| |||||
Sumnjam da li me on stvarno voli.
| |||||
Sumnjam da li će mi pisati.
| |||||
Sumnjam da li će me oženiti.
| |||||
Da li on mene stvarno voli?
| |||||
Da li će mi ipak pisati?
| |||||
Da li će me ipak oženiti?
| |||||
Kako mozak uči gramatiku?Svoj maternji jezik počinjemo učiti kao bebe. To se dešava potpuno automatski. Mi to ne primjećujemo. Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi. Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla. Svaki dan čuje nove stvari. Stalno dobija nova impulse. Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno. Mora se ponašati ekonomično. Zato se orijentira na pravilnosti. Mozak pamti ono što često čuje. On registrira koliko često se neka stvar ponavlja. Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo. Djeca znaju da li je neka rečenica tačna ili netačna. Međutim, ne znaju zašto je to tako. Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio. Odrasli drugačije uče jezike. Oni već poznaju strukturu svog maternjeg jezika. Ona je osnova za nova gramatička pravila. Odraslima je za učenje potrebna nastava. Mozak ima utvrđen sistem prilikom učenja gramatike. To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima. Oni se pohranjuju u različitа područja mozga. Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga. Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih. Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa. Još nije istraženo na koji tačno način mozak uči gramatiku. No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku... |
Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao! Ruski spada u jezike koji vladaju tržištem knjiga. Velika djela svjetske literature su napisali ruski autori. Znači, prevodi se puno knjiga s ruskog jezika. Ali i Rusi čitaju rado, tako da prevodioci uvijek imaju puno posla. Za oko 160 miliona ljudi ruski je maternji jezik. Osim toga puno ljudi u drugim slavenskim zemljama govore ruski. Tako je ruski jezik s najvećom rasprostranjenošću u Evropi. U cijelom svijetu oko 280 miliona ljudi govori ruski. Kao istočnoslavenski jezik ruski je veoma srodan ukrajinskom i bjeloruskom. Ruska gramatika je veoma sistematično strukturirana. To je prednost za ljude koji rado razmišljaju analitički i logički. U svakom slučaju se isplati učiti ruski! U nauci, umjetnosti i tehnici ruski je veoma važan jezik. A zar ne bi bilo lijepo da sva poznata ruska djela čitate u originalu? |
Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only! LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here. Imprint - Impressum © Copyright 2007 - 2020 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved. Contact book2 bosanski - portugalski BR za početnike
|