Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog za to leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Naučnici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje lična iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak zavisio od usvajanja maternjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?

Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao!

Afrikaans je jedan od jedanaest službenih jezika Južne Afrike. Nastao je iz holandskog jezika 17. vijeka. Zato afrikaans spada u zapadnogermanske jezike. Prije je to bio jezik Bura. Naselili su se u Africi u vrijeme kolonijalne politike. Jezik se, naravno, tokom vremena promijenio. Gramatika je jednostavnija nego gramatika današnjeg holandskog jezika. Osim toga afrikaans sadrži puno elemenata preuzetih iz engleskog jezika.

Jer su i Englezi imali kolonije u regionu. Afrikaans se, međutim, ne razumije samo u Južnoj Africi. I u zemljama kao na primjer Namibija, Zimbabve i Bocvana govori se afrikaans. Samo u Južnoj Africi je ovaj jezik maternji jezik sedam miliona ljudi. Puno više ljudi govori afrikaans kao drugi ili treći jezik. Procjenjuje se da ukupno više od 20 miliona ljudi razumije afrikaans. U mnogim predjelima Afrike se vrlo dobro može snaći s afrikaans. Znači, zaista se isplati učiti ovaj relativno jednostavan jezik!