Duge riječi, kratke riječi

Dužina riječi ovisi o njenom informacijskom sadržaju. To je pokazalo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivali riječi iz deset europskih jezika. To se postiglo uz pomoć kompjutera. Kompjuter je programom analizirao razne riječi. Formulom je pritom izračunao informacijski sadržaj. Rezultat je bio jednoznačan. Čim je riječ bila kraća, tim je prenio manje informacija. Zanimljivo je da kratke riječi koristimo češće od dugih. Razlog tome može biti učinkovitost jezika. Dok govorimo koncentriramo se na najvažnije. Dakle, riječi s malo informacija ne bi smjele biti preduge. Tako nećemo utrošiti puno vremena na nebitno. Veza između duljine i sadržaja ima još jednu prednost. Ona omogućuje da informativni sadržaj uvijek ostane isti. To znači da u određenom vremenskom periodu uvijek kažemo jednako puno. Možemo, na primjer, reći manje dugih riječi. Ili pak koristimo puno kratkih riječi. Svejedno je za što se odlučimo: Informativni sadržaj ostaje isti. Time naš govor ima ravomjeran ritam. Na taj način nas sugovornik može lakše pratiti. Bilo bi loše da količina informacija uvijek varira. Naši se sugovornici ne bi mogli dobro prilagoditi na naš govor. Time bi razumijevanje bilo otežano. Tko želi da ga se dobro razumije, trebao bi birati kratke riječi. Zato jer su kratke riječi razumljivije od dugih. Stoga postoji princip: Keep It Short and Simple! Ukratko: KISS!