Online tečajevi stranih jezika
previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  91-100  | Free Android app | Free iPhone app

Home  >   50jezika   >   hrvatski   >   grčki   >   Sadržaj


96 [devedeset i šest]

Veznici 3

 


96 [ενενήντα έξι]

Σύνδεσμοι 3

 

 
Ja ustanem čim budilica zazvoni.
Σηκώνομαι μόλις χτυπήσει το ξυπνητήρι.
Sikónomai mólis chtypísei to xypnitíri.
Postanem umoran čim moram učiti.
Με πιάνει νύστα όταν έχω διάβασμα.
Me piánei nýsta ótan écho diávasma.
Prestajem raditi čim navršim 60 godina.
Θα σταματήσω να δουλεύω όταν φτάσω τα 60.
Tha stamatíso na doulévo ótan ftáso ta 60.
 
 
 
 
Kada ćete nazvati?
Πότε θα πάρετε τηλέφωνο;
Póte tha párete tiléfono?
Čim budem imao slobodan trenutak vremena.
Μόλις έχω ένα λεπτό ελεύθερο.
Mólis écho éna leptó eléfthero.
Nazvat će čim bude imao nešto vremena.
Θα τηλεφωνήσει μόλις έχει λίγο χρόνο.
Tha tilefonísei mólis échei lígo chróno.
 
 
 
 
Koliko dugo ćete raditi?
Πόσο καιρό θα δουλεύετε;
Póso kairó tha doulévete?
Radit ću dok budem mogao.
Θα δουλεύω όσο μπορώ.
Tha doulévo óso boró.
Radit ću dok budem zdrav.
Θα δουλεύω όσο είμαι υγιής.
Tha doulévo óso eímai ygiís.
 
 
 
 
On leži u krevetu umjesto da radi.
Είναι στο κρεβάτι αντί να δουλεύει.
Eínai sto kreváti antí na doulévei.
Ona čita novine umjesto da kuha.
Διαβάζει εφημερίδα αντί να μαγειρεύει.
Diavázei efimerída antí na mageirévei.
On sjedi u krčmi umjesto da ide kući.
Κάθεται στο μπαρ αντί να πάει σπίτι.
Káthetai sto bar antí na páei spíti.
 
 
 
 
Koliko ja znam, on živi ovdje.
Απ’ όσο ξέρω, μένει εδώ.
Ap’ óso xéro, ménei edó.
Koliko ja znam, njegova žena je bolesna.
Απ’ όσο ξέρω, η γυναίκα του είναι άρρωστη.
Ap’ óso xéro, i gynaíka tou eínai árrosti.
Koliko ja znam, on je nezaposlen.
Απ’ όσο ξέρω, είναι άνεργος.
Ap’ óso xéro, eínai ánergos.
 
 
 
 
Prespavao sam, inače bih bio točan.
Με πήρε ο ύπνος, διαφορετικά θα ήμουν στην ώρα μου.
Me píre o ýpnos, diaforetiká tha ímoun stin óra mou.
Propustio sam autobus, inače bih bio točan.
Έχασα το λεωφορείο, διαφορετικά θα ήμουν στην ώρα μου.
Échasa to leoforeío, diaforetiká tha ímoun stin óra mou.
Nisam našao put, inače bih bio točan.
Δε βρήκα τον δρόμο, διαφορετικά θα ήμουν στην ώρα μου.
De vríka ton drómo, diaforetiká tha ímoun stin óra mou.
 
 
 
 
 

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  91-100  | Free Android app | Free iPhone app

Jezik i matematika

Razmišljanje i jezik idu jedno s drugim. Uzajamno utječu jedno na drugo. Jezične strukture oblikuju strukturu našeg mišljenja. U pojedinim jezicima, na primjer, ne postoje riječi za brojeve. Govornici ne razumiju koncept brojeva. Matematika i jezici također nekako idu jedno s drugim. Gramatičke i matematičke strukture često sliče jedna drugoj. Neki istraživači smatraju da se također slično obrađuju. Smatraju da je centar za govor zadužen i za matematiku. Mogao bi pomoći mozgu računati. Međutim, nova istraživanja dolaze do drugog zaključka. Ona pokazuju da naš mozak obrađuje matematiku bez jezika. Istraživači su ispitivali tri čovjeka. Mozak tih ispitanika je bio ozlijeđen. I centar za govor je bio oštećen. Muškarci su kod pričanja imali velikih poteškoća. Više nisu mogli oblikovati jednostavne rečenice. Riječi također nisu razumjeli. Nakon jezičnog testa muškarci su morali riješiti matematičke zadatke. Neki od tih zadataka su bili veoma složeni. Unatoč tomu, ispitanici su ih mogli riješiti! Rezultat ovog istraživanja je veoma zanimljiv. On pokazuje da matematika nije kodirana riječima. Moguće je da matematika i jezik imaju isti temelj. Oboje obrađuje isti centar. Matematika se pritom ne mora prvo prevesti na jezik. Možda se jezik i matematika zajedno razvijaju... Kad je razvoj mozga završen, oni onda egzistiraju odvojeno!

Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao!

Slovački spada u zapadnoslavenske jezike. To je materinski jezik za više od 5 milijuna ljudi. U uskom je srodstvu sa susjednim češkim. Razlog tome je zajednička prošlost u bivšoj Čehoslovačkoj. Leksički fond obaju jezika je većinom identičan. Razlike se odnose prije svega na glasovni sistem. Slovački je nastao u 10. stoljeću u vidu više dijalekata. Međutim, dugo vremena je bio pod utjecajem susjednih jezika.

Zato je današnji književni slovački dobio svoj oblik tek u 19. stoljeću. Tako su se mogli pojednostaviti neki elementi u usporedbi s češkim. Ali mnogi različiti dijalekti su se održali do danas. U slovačkom jeziku se koristi latinično pismo. To je jezik koji drugi slavenski govornici najlakše razumiju... Moglo bi se reći da je slovački neka vrsta međujezika u slavenskom prostoru. Dobar razlog da se pozabavite ovim lijepim jezikom.

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  91-100  | Free Android app | Free iPhone app

 

Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only!
LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here.
© Copyright 2007 - 2015 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved.
Contact
book2 hrvatski - grčki za početnike