Online tečajevi stranih jezika
previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  81-90  | Free Android app | Free iPhone app

Home  >   50jezika   >   hrvatski   >   grčki   >   Sadržaj


81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

 


81 [ογδόντα ένα]

Παρελθoντικός χρόνος 1

 

 
pisati
γράφω
gráfo
On je napisao pismo.
Αυτός έγραψε ένα γράμμα.
Aftós égrapse éna grámma.
A ona je napisala razglednicu.
Και αυτή έγραψε μία κάρτα.
Kai aftí égrapse mía kárta.
 
 
 
 
čitati
διαβάζω
diavázo
On je čitao reviju.
Αυτός διάβασε ένα περιοδικό.
Aftós diávase éna periodikó.
A ona je čitala knjigu.
Και αυτή διάβασε ένα βιβλίο.
Kai aftí diávase éna vivlío.
 
 
 
 
uzeti
παίρνω
paírno
On je uzeo cigaretu.
Αυτός πήρε ένα τσιγάρο.
Aftós píre éna tsigáro.
Ona je uzela komad čokolade.
Αυτή πήρε ένα κομμάτι σοκολάτα.
Aftí píre éna kommáti sokoláta.
 
 
 
 
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna.
Αυτός ήταν άπιστος αλλά αυτή ήταν πιστή.
Aftós ítan ápistos allá aftí ítan pistí.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna.
Αυτός ήταν τεμπέλης αλλά αυτή ήταν επιμελής.
Aftós ítan tempélis allá aftí ítan epimelís.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata.
Αυτός ήταν φτωχός αλλά αυτή ήταν πλούσια.
Aftós ítan ftochós allá aftí ítan ploúsia.
 
 
 
 
On nije imao novaca, nego dugove.
Δεν είχε καθόλου χρήματα αλλά χρέη.
Den eíche kathólou chrímata allá chréi.
On nije imao sreće, nego peh.
Δεν είχε καθόλου τύχη αλλά ατυχία.
Den eíche kathólou týchi allá atychía.
On nije imao uspjeha, nego neuspjeh.
Δεν είχε καθόλου επιτυχία αλλά αποτυχία.
Den eíche kathólou epitychía allá apotychía.
 
 
 
 
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan.
Δεν ήταν ευχαριστημένος αλλά δυσαρεστημένος.
Den ítan efcharistiménos allá dysarestiménos.
On nije bio sretan, nego nesretan.
Δεν ήταν ευτυχισμένος αλλά δυστυχισμένος.
Den ítan eftychisménos allá dystychisménos.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan.
Δεν ήταν συμπαθητικός αλλά αντιπαθητικός.
Den ítan sympathitikós allá antipathitikós.
 
 
 
 
 

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  81-90  | Free Android app | Free iPhone app

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...

Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao!

Latvijski spada u istočnu skupinu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 milijuna ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski.

Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  81-90  | Free Android app | Free iPhone app

 

Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only!
LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here.
© Copyright 2007 - 2015 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved.
Contact
book2 hrvatski - grčki za početnike