Online tečajevi stranih jezika
previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  71-80  | Free Android app | Free iPhone app

Home  >   50jezika   >   hrvatski   >   grčki   >   Sadržaj


72 [sedamdeset i dva]

nešto morati

 


72 [εβδομήντα δύο]

πρέπει να κάνω κάτι

 

 
morati
πρέπει
prépei
Moram poslati pismo.
Πρέπει να στείλω το γράμμα.
Prépei na steílo to grámma.
Moram platiti hotel.
Πρέπει να πληρώσω το ξενοδοχείο.
Prépei na pliróso to xenodocheío.
 
 
 
 
Moraš rano ustati.
Πρέπει να σηκωθείς νωρίς.
Prépei na sikotheís norís.
Moraš puno raditi.
Πρέπει να δουλέψεις πολύ.
Prépei na doulépseis polý.
Moraš biti točan / točna.
Πρέπει να είσαι στην ώρα σου.
Prépei na eísai stin óra sou.
 
 
 
 
On mora napuniti rezervoar.
Πρέπει να βάλει βενζίνη.
Prépei na válei venzíni.
On mora popraviti auto.
Πρέπει να επισκευάσει το αυτοκίνητο.
Prépei na episkevásei to aftokínito.
On mora oprati auto.
Πρέπει να πλύνει το αυτοκίνητο.
Prépei na plýnei to aftokínito.
 
 
 
 
Ona mora u kupovinu.
Πρέπει να ψωνίσει.
Prépei na psonísei.
Ona mora čistiti stan.
Πρέπει να καθαρίσει το σπίτι.
Prépei na katharísei to spíti.
Ona mora prati rublje.
Πρέπει να πλύνει τα ρούχα.
Prépei na plýnei ta roúcha.
 
 
 
 
Moramo odmah ići u školu.
Πρέπει να πάμε αμέσως στο σχολείο.
Prépei na páme amésos sto scholeío.
Moramo odmah ići na posao.
Πρέπει να πάμε αμέσως στη δουλειά.
Prépei na páme amésos sti douleiá.
Moramo odmah ići k liječniku.
Πρέπει να πάμε αμέσως στο γιατρό.
Prépei na páme amésos sto giatró.
 
 
 
 
Morate čekati autobus.
Πρέπει να περιμένετε το λεωφορείο.
Prépei na periménete to leoforeío.
Morate čekati vlak.
Πρέπει να περιμένετε το τρένο.
Prépei na periménete to tréno.
Morate čekati taksi.
Πρέπει να περιμένετε το ταξί.
Prépei na periménete to taxí.
 
 
 
 
 

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  71-80  | Free Android app | Free iPhone app

Zašto postoji toliko različitih jezika?

Danas diljem svijeta postoji više od 6.000 različitih jezika. Zato su nam potrebni prevoditelji i tumači. Nekad davno svi su govorili isti jezik. Međutim, to se promijenilo čim su ljudi počeli migrirati. Napustili su svoju domovinu Afriku i rasuli se po svijetu. To prostorno razdvajanje dovelo je i do jezičnog razdvajanja. Budući da svaki narod razvija vlastiti oblik komunikacije. Mnogi različiti jezici razvili su se od zajedničkog protojezika. Međutim čovjek se nikad nije predugo zadržavao na jednom mjestu. Stoga su se jezici sve više odvajali jedni od drugih. Odjednom se više nije mogao raspoznati zajednički korijen. Štoviše, nijedan narod nije živio izolirano tisućama godina. Uvijek je postojao kontakt s ostalim narodima. To je mijenjalo jezike. Uzimali su ili kombinirali elemente iz drugih stranih jezika. Tako razvijanje jezika nikad nije prestalo. Stoga migracije i kontakti s novim ljudima objašnjavaju velik broj jezika. Zašto se jezici toliko razlikuju je drugo pitanje. Svaka evolucija prati određena pravila. Stoga mora postojati razlog zašto su jezici takvi kakvi jesu. Znanstvenicima su ti razlozi već dulje vrijeme zanimljivi. Oni žele znati zašto se jezici različito razvijaju. Kako bi to istražili mora se slijediti povijest jezika. Na taj se način može prepoznati što se kad promijenilo. Još uvijek se ne zna što utječe na razvitak jezika. Kulturalni faktori se čine važnijim od bioloških faktora. To znači da je povijest naroda oblikovala njihove jezike. Jezici nam očigledno govore više nego što mi mislimo...

Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao!

Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 milijuna ljudi je hebrejski materinski jezik. Suvremeni hebrejski je, međutim, umjetno stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu.

Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Tko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske povijesti. Isprobajte ga!

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  71-80  | Free Android app | Free iPhone app

 

Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only!
LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here.
© Copyright 2007 - 2015 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved.
Contact
book2 hrvatski - grčki za početnike