Online tečajevi stranih jezika
previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  31-40  | Free Android app | Free iPhone app

Home  >   50jezika   >   hrvatski   >   grčki   >   Sadržaj


40 [četrdeset]

Pitati za put

 


40 [σαράντα]

Ρωτάω για το δρόμο

 

 
Oprostite!
Με συγχωρείτε!
Me synchoreíte!
Možete li mi pomoći?
Μπορείτε να με βοηθήσετε;
Boreíte na me voithísete?
Gdje ovdje ima dobar restoran?
Πού υπάρχει εδώ ένα καλό εστιατόριο;
Poú ypárchei edó éna kaló estiatório?
 
 
 
 
Idite lijevo iza ugla.
Πηγαίνετε στη γωνία αριστερά.
Pigaínete sti gonía aristerá.
Zatim idite pravo jedan dio puta.
Μετά πηγαίνετε για λίγο ευθεία.
Metá pigaínete gia lígo eftheía.
Zatim idite sto metara udesno.
Στα 100 μέτρα κάντε δεξιά.
Sta 100 métra kánte dexiá.
 
 
 
 
Možete također uzeti autobus.
Μπορείτε να πάρετε και το λεωφορείο.
Boreíte na párete kai to leoforeío.
Možete također uzeti tramvaj.
Μπορείτε να πάρετε και το τραμ.
Boreíte na párete kai to tram.
Možete također jednostavno voziti za mnom.
Μπορείτε απλά να με ακολουθήσετε με το αυτοκίνητο ως εκεί.
Boreíte aplá na me akolouthísete me to aftokínito os ekeí.
 
 
 
 
Kako da dođem do nogometnog stadiona?
Πώς θα πάω στο γήπεδο ποδοσφαίρου;
Pós tha páo sto gípedo podosfaírou?
Pređite most!
Διασχίστε τη γέφυρα!
Diaschíste ti géfyra!
Vozite kroz tunel!
Περάστε μέσα από το τούνελ!
Peráste mésa apó to toúnel!
 
 
 
 
Vozite do trećeg semafora.
Πηγαίνετε ως το τρίτο φανάρι.
Pigaínete os to tríto fanári.
Skrenite zatim u prvu ulicu desno.
Μετά στρίψτε στον πρώτο δρόμο δεξιά.
Metá strípste ston próto drómo dexiá.
Vozite zatim ravno preko sljedećeg raskrižja.
Στην επόμενη διασταύρωση συνεχίζετε ευθεία.
Stin epómeni diastávrosi synechízete eftheía.
 
 
 
 
Oprostite, kako da dođem do aerodroma?
Συγγνώμη, πώς θα πάω στο αεροδρόμιο;
Syngnómi, pós tha páo sto aerodrómio?
Najbolje je da uzmete metro.
Πάρτε καλύτερα το μετρό.
Párte kalýtera to metró.
Idite jednostavno do zadnje stanice.
Απλά συνεχίστε μέχρι το τέρμα.
Aplá synechíste méchri to térma.
 
 
 
 
 

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  31-40  | Free Android app | Free iPhone app

Jezik životinja

Kad se želimo izraziti, koristimo jezik. Životinje također imaju svoj jezik. I koriste ga točno kao ljudi. To znači da međusobno komuniciraju kako bi razmijenile informacije. U principu svaka životinjska vrsta ima svoj specifičan jezik. Čak i termiti međusobno komuniciraju. Kad su u opasnosti udaraju tijelom o zemlju. Na taj način upozoravaju jedni druge. Druge vrste životinja zvižde dok se neprijatelj približava. Pčele komuniciraju putem plesa. Tako pokazuju drugim pčelama gdje je hrana. Kitovi proizvode zvukove koji se čuju i do 5.000 kilometara daleko. Oni pak komuniciraju putem posebnog pjeva. Slonovi si također šalju različite zvučne signale. Međutim, oni su nečujni ljudskom uhu. Većina životinjskih jezika je jako složena. Sastoje se od kombinacije različitih znakova. Dakle, koriste se akustični, kemijski i optički signali. Osim toga, životinje koriste različite gestove. Čovjek je u međuvremenu naučio jezik svojih kućnih ljubimaca. On sada već zna kad se pas veseli. Također zna kad mačke žele biti same. Psi i mačke govore sasvim drugačije jezike. Mnogo znakova je potpuno suprotno. Dugo se smatralo da se te dvije vrste životinja jednostavno ne vole. Međutim, oni se samo ne razumiju. To pak dovodi do poteškoća između pasa i mačaka. Dakle, i životinje se svađaju zbog nesporazuma...

Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao!

Srpski je materinski jezik oko 12 milijuna ljudi. Većina živi u Srbiji i u drugim zemljama južne Europe. Srpski spada u južnoslavenske jezike. U uskom je srodstvu s hrvatskim i bosanskim. Gramatika i jezički fond ovih jezika su veoma slični. Zato se Srbi, Hrvati i Bosanci vrlo lako međusobno sporazumijevaju. Srpska azbuka ima 30 slova. Za svako slovo postoji jasan izgovor.

Kod naglaska postoje paralele s klasičnim tonskim jezicima. U kineskom se, na primjer, s visinom tona slogova mijenja i njihovo značenje. U srpskom je slično. Ali ovdje samo visina naglašenog sloga igra ulogu. Jezička struktura s puno fleksija je još jedna od karakteristika srpskog jezika. To znači da se imenice, pridjevi i zamjenice uvijek dekliniraju a glagoli konjugiraju. Koga interesiraju gramatičke strukture, treba obvezno učiti srpski!

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  31-40  | Free Android app | Free iPhone app

 

Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only!
LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here.
© Copyright 2007 - 2015 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved.
Contact
book2 hrvatski - grčki za početnike