Online tečajevi stranih jezika
previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  81-90  | Free Android app | Free iPhone app

Home  >   50jezika   >   hrvatski   >   arapski   >   Sadržaj


81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

 


‫81 [واحد وثمانون]‬

‫الماضي 1‬

 

 
pisati
‫يكتب‬
yaktob
On je napisao pismo.
‫هو كتب خطابًا.‬
howa katab khitaaban
A ona je napisala razglednicu.
‫وكتبت هي بطاقة.‬
wa katabat hiya bitaaka
 
 
 
 
čitati
‫يقرأ‬
yakra'
On je čitao reviju.
‫هو قرأ مجلة مصورة.‬
howa kara' majalla mossawara
A ona je čitala knjigu.
‫وقرأت هي كتابًا.‬
wa kara'at hiya kitaaban
 
 
 
 
uzeti
‫يأخذ‬
ya'khoth
On je uzeo cigaretu.
‫هو أخذ سيجارة.‬
howa akhatha sijaara
Ona je uzela komad čokolade.
‫هي أخذت قطعة شيكولاتة.‬
hiya akhathat ketat shiikoolaata
 
 
 
 
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna.
‫هو ما كان وفياً ولكن هي كانت وفية.‬
howa maa kaana wafiyan wa laken hiya kaanat wafiya
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna.
‫هو كان كسولاً، ولكن هي كانت مجتهدة.‬
howa kaana kassoolan, w laken hiya kaanat mojtahida
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata.
‫هو كان فقيرًا، ولكن هي كانت غنية.‬
howa kaana fakiiran, wa laken hiya kaanat ghaniya
 
 
 
 
On nije imao novaca, nego dugove.
‫هو ما كان لديه مال، بل ديون.‬
howa maa kaana ladayhi maal, bal doyoon
On nije imao sreće, nego peh.
‫هو ما كان محظوظـًا، بل منحوسًا.‬
howa maa kaana mahdhoodhan, bel manhoosan
On nije imao uspjeha, nego neuspjeh.
‫هو ما كان ناجحًا، بل فاشلاً.‬
howa maa kaana naajihan, bel faashilan
 
 
 
 
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan.
‫هو ما كان راضيًا، بل كان مستاءًا.‬
howa maa kaana raadhiyan, bel kaana mostaa'an
On nije bio sretan, nego nesretan.
‫هو ما كان سعيدًا، بل كان تعيسًا.‬
howa maa kaana saiidan, bel kaana taiisan
On nije bio simpatičan, nego antipatičan.
‫هو ما كان ودوداً، بل كان غير ودود.‬
howa maa kaana wadoodan, bel kaana ghayr wadood
 
 
 
 
 

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  81-90  | Free Android app | Free iPhone app

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...

Proširite svoja znanja za slobodno vrijeme, putovanje u inostranstvo i posao!

Latvijski spada u istočnu skupinu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 milijuna ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski.

Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.

previous page  up Sadržaj  next page  | Free download MP3:  ALL  81-90  | Free Android app | Free iPhone app

 

Downloads are FREE for private use, public schools and for non-commercial purposes only!
LICENCE AGREEMENT. Please report any mistakes or incorrect translations here.
© Copyright 2007 - 2015 Goethe Verlag Starnberg and licensors. All rights reserved.
Contact
book2 hrvatski - arapski za početnike